Sanja je magistrirala dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručna usavršavanja je započela pohađanjem Menadžmenta ljudskih resursa na poslovnoj školi Experta, a nastavila u visokorangiranim Europskim programima poput:
European Showrunner Programme
Prvi profesionalni trening za showrunnere u Europi, u organizaciji International Filmschool (IFS) u Kölnu.
European TV Drama Series Lab
U organizaciji Erich Pommer Instituta u Berlin i MediaXchangea.
MFI Script 2 Workshop
U organizaciji Mediterranean Film Instituta u Grčkoj.
Tu je iz prve ruke učila od najuglednijih autora TV serije i filma, kao što su Jeppe Gjervig Gram (Borgen, Follow the Money), Jeff Melvoin (Killing Eve, NorthernExposure), Frank Spotnitz (The Man in the High Castle, The X-Files), Hagai Levi (Our Boys, InTreatment), Peter Blake (House M.D., Billions), Sven Clausen DR (The Eagle), Christina Lazaridi (Nobodys Watching) i drugi.
Sanja je autorica prve knjige o TV serijama u bivšim jugoslavenskim zemljama: "Kvalitetne TV serije: Milenijsko doba ekrana" (2017).
Na prvoj kriminalističkoj TV seriji u regiji bivše Jugoslavije, Dobre namjere (HRT), s prvim domaćim writers roomom, radila je kao glavna scenaristica. Od tada je radila u brojnim scenarističkim sobama različitih ustroja i veličina.
I jedva čeka sljedeću, to je najzabavnije mjesto u produkciji.
Napisala je desetak originalnih scenarija za TV i film, od kojih su neki dobili međunarodna priznanja (The House, na Festivalu filma u Solunu, 2010.) i nacionalno priznanje u obliku podrške Hrvatskog audiovizualnog centra, a nekoliko TV koncepata su otkupile TV mreže. U svojim dramskim radovima voli pikati kontroverzne teme uz obaveznu dozu crnog humora.
Radila je kao kreativna producentica, glavna scenaristica i scenaristica na raznim vrstama TV serija – kriminalističkim, povijesnim, thrillerima, sitcomima i na jednoj sapunici – s više stotina sati prikazanih na nacionalnim i regionalnim televizijama. I glumila je u jednoj epizodi sitcoma, ali od tada odbija glumačke ponude.
Umjetnička savjetnica
Bila je umjetnička savjetnica za razvoj TV projekata u Hrvatskom audiovizualnom centru, a kao stručni evaluator projekata radi za Creative Europe MEDIA Programme, kao i za regionalne broadcastere i nezavisne producente u jugoistočnoj Europi.
Vodila je renomirane radionice pisanja scenarija u Hrvatskoj (Vukovarski Filmski Festival, Centar za kreativno pisanje, ADU) i povremeno održava predavanja u regiji.
Pokrenula je i vodila prve javne tribine na temu kvalitetnih TV serija u Hrvatskoj.
Članica je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika i Saveza scenarista (SPID)
Trenutno radi kao kreativna savjetnica produkcije i script coach u regionalnim TV produkcijama
Izbor iz medija
„Dobre namjere“ (62 x 50'), kriminalistička serija, HRT
„Dobre namjere“ (62 x 50'), kriminalistička serija, HRT
„Kovačević je bila glavni scenarist vrlo dobre i kod nas nepravedno zaboravljene serije “Dobre namjere”, serije koju HTV nažalost nije pravo prepoznao, iako je bila riječ o prvom iskoraku u modernu igranu TV u poslijeratnoj Hrvatskoj“.
„Serija prikazuje posttranzicijski Zagreb i društvenu elitu u kojoj su granice kriminala, biznisa, showbiza i državnog aparata prilično zamućene. Premda nije izravno politična, posjeduje politički komentar“.
„What is unique is the way he struggles with everyday difficulties to get a high-quality education. Great camera work, beautifully shot, a complete story. I highly recommend this film.”
Mihai Catalin Cazacu (RomeArchive)
Prva nagrada za scenarij za dugometražni film „Kuća“
The Balkan Film Fund u Solunu
“U sklopu 51. međunarodnog filmskog festivala u Solunu, scenarij za dugometražni igrani film Kuća, scenaristice Sanje Kovačević proglašen je najboljim”.
Urednica broja kultnog časopisa Polja o TV serijama (Novi Sad, 2020.)
“Ako zahtijevamo od TV serije da bude beskompromisna u kopanju do istine, a ona to dokazano može, moramo priznati da u rukama imamo oružje za masovno uništenje predrasuda i isfabriciranih informacija”.
„Radi se o sintezi Berkovićeve poetike koja mu je kao „prosvijećenom patrijarhu“ bila strana, a tiče se reprezentacije ženskih likova u njegovim filmovima. Riječ je o prvoj ozbiljnoj dramaturškoj studiji njegova igranofilmskog opusa, i to iz pera jedne, po njegovu shvaćanju, ‘nedokučive’ – žene.“
„Cilj tribina ‘Izvanserijske TV serije‘ je ljubiteljima serija dati prostor za raspravu te priliku da teme vezane uz serije i društvo ‘pretresu’ sa stručnjacima iz određenih područja, a prva u nizu je „Sluškinjina priča: o nastajanju totalitarizma”.